7 Sinais Alerta Kona-ba Saúde Ita Nian Nia Futuru iha Oinsá Ita Han no Haree Iha Ne'ebé
Saúde la'ós de'it kona-ba mediku, maibe kona-ba oinsá ita han no ambiente ne'ebé ita iha. Haree 7 risiku boot ne'ebé bele afeta ita nia moris agora.
661 posts
Saúde la'ós de'it kona-ba mediku, maibe kona-ba oinsá ita han no ambiente ne'ebé ita iha. Haree 7 risiku boot ne'ebé bele afeta ita nia moris agora.
Artigu ida ne'e lori ita hodi hare perspetiva foun kona-ba oinsá tensaun global no horóskopu lori mudansa ba ita nia saúde mental no físiku. Hau fahe esperiénsia no dadus ne'ebé hatudu katak ita iha poder atu kontrola ita nia moris.
Espesialista sira iha GMC Srinagar fó avizu katak uzu ekrã barak liu bele estraga ita nia saúde, liuliu ba utak kiak sira. Hau esplika tanba sa ita presiza kontrola agora no oinsá atu muda ita nia kostume digital.
Dadus foun hatudu katak Ebola iha Congo aumenta ona ba 782 kazu ho 181 mate. Maibe ita barak la hatene tanba sa krízis ne'e importante liu ba saúde global no oinsá ita bele proteje ita nia isin.
Hau esplika tiha tanba sa espesialista saúde la tuir rotina selebriti ka terapia hormonal hanesan ema barak hanoin, no oinsá ita bele aplika prátika ne'ebé bazeia ba sientífika iha ita nia moris loron-loron.
Hau hatudu oinsá regulamentu foun kona-ba venda tabaku iha área eskola no planu saúde la ho osan ba mestre sira iha Índia muda tiha ita nia moris loron-loron. Tanba mudansa ki’ik hanesan ne’e mak importante ba ita nia saúde no futuru.
Alpha-gal syndrome mak alergia karne ne'ebé perigozu tanba tik laran. Ita presiza hatene oinsá atu proteje an hosi ameasa ne'e.
Notisia foun hatudu katak alkool ida de'it lor-loron bele aumenta risku kanser. Iha mos istória kona-ba funsionáriu saúde ne'ebé saku tiha tanba asesu dadus la loos, no ministru saúde ne'ebé resigna. Artigu ida ne'e esplika oinsá trend sira ne'e liga ba futuru saúde públika.
Pesquizador sira iha New York relata tiha kazu primeiru husi Lyme disease rare (Borrelia mayonii) ne'ebé potensialmente boot liu, enkuantu estudu foun hatudu katak ai-tahan alkool ida de'it bele aumenta risku kanser. Ita mos haree oinsá polítika saúde nia mudansa iha Reinu Unidu afeta sistema saúde
Saúde la'ós de'it fizin. Ita presiza planu ba moras, koro, no emosaun. Hakerek planu agora antes sei tiha.
Moras kroniku la'os problema ki'ik de'it. Ita presiza komprende tanba sa sistema saúde sira sei muda no oinsá teknologi ajuda.
Ita barak hein horóskopu ba saúde, maibe violénsia iha Lebanon hatudu katak ameasa real la iha relasaun ho signu. Hau koalia kona-ba ligasaun entre predisaun astrolojia no krise saúde públika, no oinsá ita bele konsentra ba saúde ne'ebé baseia ba evidénsia.