Iha mundu sientífika, diskusaun kona-ba idade krater meteoru ida ne'ebé mak idade boot liu iha planeta ne'e kontinua hela. Agora, sientista sira husi Curtin University no instituisaun seluk remata tiha revizaun boot ba data krater hodi uza relójiu jeolójiku rua: uraniu-chumbo no argon-argon. Sira agora fó sai katak krater meteoru iha Pilbara Craton, Australia Osidental, iha idade 3.02 biliaun tinan — la'ós 3.47 biliaun tinan hanesan sira fó sai iha tinan kotuk.

Maibe kontroversia ne'e la para iha ne'ebá. Espértu seluk hanesan Tim Johnson husi Curtin University mós fó argumentu katak data foun ne'e mós la konvinsente. Tanba ne'e, ita bele hare katak siénsia la'ós de'it kona-ba faktu ne'ebé fiksu, maibe mós kona-ba debated no verifikasaun.

Tanba sa hau hatete katak istória krater meteoru ida ne'e importante ba ita? Tanba krater ne'e bele ajuda ita komprende oinsá vida nune'e susar iha planeta ne'e durante milhoes ba biliaun tinan. Hanesan sientista sira esplika, krater ne'e bele kauza erosão, sedimentação, no muda tiha kompozisaun kímika rochu. Ne'e hanesan ilusaun ba ita kona-ba oinsá meteoru influensia ambiente global no oinsá planeta reaje ba impaktu boot.

Iha laran kontroversia ida ne'e, ita bele aprende kona-ba metodu sientífika rasik. Sientista sira uza relójiu uraniu-chumbo (U-Pb) no argon-argon (Ar-Ar) atu hetan idade krater. Relójiu U-Pb depende ba data uraniu ne'ebé dekai ba chumbo. Relójiu Ar-Ar uza data potássiu ne'ebé dekai ba argon. Maibe kada métodu iha nia limitasaun. Relójiu U-Pb bele hetan idade rochu ne'ebé kria iha eventu metamórfiku hotu-hotu, maibe la'ós de'it eventu impaktu. Relójiu Ar-Ar depende ba perda argon iha temperatura aas, ne'ebé bele afeta idade final.

Iha nia laran, kontrovérsia ne'e nunka la hanesan problema ba siénsia. Nia mak oportunidade ba ita, hanesan leitor, atu komprende katak siénsia la'ós de'it kona-ba resposta definitiva. Siénsia mak prosesu ida ne'ebé kontinua, iha dúvida, iha revizaun, no iha konsensu ne'ebé sai hosi diskusaun. Hanesan ita hare iha artigu seluk kona-ba meteoru ne'ebé explod iha Tasi Boston, eventu sira hanesan ne'e fó ita komprensaun kona-ba limitasaun sientífika no oinsá ita bele adapta.

Agora, ita tenke hatene ne'e: Krater meteoru Pilbara Craton ne'e importante liu duke ita hanoin. Nia bele fó ita informasaun kona-ba oinsá rochu sira transforma iha eventu impaktu, no oinsá erosão no sedimentasaun depois impaktu kontinua. Ne'e hanesan oinsá ita komprende meteor shower Bootids no planu lua NASA.

Maibe, kontrovérsia idade krater ne'e mós fó ita lição importante kona-ba oinsá ita hanesan individu bele aplika pensamentu sientífika iha ita-nia moris loron-loron. Ita sempre hasoru situasaun ne'ebé ema barak fó informasaun diferente. Sira iha interese seluk, sira uza métodu seluk, no sira hetan konkluzaun diferente. Hanesan sientista sira uza métodu diferente atu data krater ne'e, ita mós bele uza abordajen diferente atu verifika informasaun ne'ebé ita simu.

Nune'e, saida mak ita bele halo agora? Primeiru, labele fiar tiha informasaun ida de'it. Hanesan sientista sira la fiar data 3.47 biliaun tinan nafatin, ita mós tenke buka informasaun husi fonte barak. Segundu, komprende katak kontrovérsia la'ós frakeza. Nia mak oportunidade atu hetan komprensaun ne'ebé kle'an liu. Terseiru, aplika lógica sientífika iha ita-nia moris: uza evidénsia, testa ipótese, no revizaun bazeia ba dadus foun.

Saida Mak Krater Meteoru Ne'e Fó Ba Ita Kona-ba Futuru Planetáriu?

Krater Pilbara Craton ne'e bele ajuda sientista sira komprende kona-ba oinsá eventu impaktu seluk iha sistema solar influensia ambiente planetáriu. Hanesan, krater iha Lua no Marte mós iha idade boot. Maibe krater Pilbara ne'e espesiál tanba nia iha idade 3.02 biliaun tinan, ne'ebé fó ita informasaun kona-ba kondisaun iha Terra durante periodo Archaen (período ida entre 4.0 biliaun tinan too 2.5 biliaun tinan).

Iha tempu ne'ebá, ambiente iha Terra la hanesan agora. Atmosfera la iha oksijénio barak, temperatura aas, no vulkanizmu ativu. Krater ne'e hatudu katak impaktu meteoru kontinua akontese, maibe planate konsege rekupera. Ne'e hanesan barak ema la hatene kona-ba meteoru hanesan objetu husi espasu.

Oinsá Ita Aplika Lição Sientífika Ne'e?

Hau hatete katak ita bele aprende hosi kontrovérsia ida ne'e. Ita bele:

  • Buka evidénsia barak; la'ós de'it evidénsia ida.
  • Komprende limitasaun metodu; kada métodu iha nia forsa no frakeza.
  • Hetak konsensu ema barak; la'ós de'it opinião ema ida.
  • Prontu atu revizaun; bazeia ba dadu foun, muda tiha ita-nia komprensaun.

Tanba ne'e, istória krater meteoru Pilbara Craton ne'e la'ós de'it kona-ba idade krater. Nia mak kona-ba oinsá ita hanesan ser humano nune'e mos sientista kontinua buka verdad. Nia mak kona-ba oinsá dúvida no kontrovérsia ajuda ita atu hetan komprensaun ne'ebé kle'an liu. No nia mak kona-ba oinsá ita bele aplika prinsípiu sientífiku iha ita-nia moris loron-loron atu evita sala hanoin no hetan desizaun ne'ebé di'ak liu.

Siénsia la'ós de'it kona-ba resposta. Nia mak kona-ba prosesu. Hanesan krater Pilbara Craton ne'ebé kontinua fó ita dúvida, prosesu sientífiku mós kontinua. Nune'e, ita mós tenke kontinua aprende, kontinua duvida, no kontinua buka verdad.

Fonte: Smithsonian Magazine, The Diplomat, BBC News (artigu refere hanesan kontestu jornalístiku).