Iha verão ida, hau hetan tiha tick bite
Hau iha Ontario, Kanada, bá tur iha floresta. Loron tuir mai, hau haree tiha marka ida iha ain. Hau la hanoin barak. Maibe semana ida depois, hau sente tiha isa, moras ulun, no kansaun boot. Doutor sira koalia katak hau hetan tiha Lyme disease. Ida ne'e mak hau nia istória, maibe istória ida ne'e hanesan ho ema barak iha mundu tomak.
Agência Saúde Pública Ontario nia Chief Medical Officer of Health avisa katak kazu Lyme disease no doensa seluk ne'ebé lori husi tick sira aumenta tiha barak liu. Iha tinan 10 ikus, kazu sira dobra tiha. Hau husu ba ita: tanba sa ita la prepara an agora? Ita hotu iha risku, la’ós de’it iha Kanada, maibe iha Timor-Leste mos, tanba mudansa klimátika lori tick sira ba fatin foun.
Ebola: krize ne'ebé la iha tratamentu
Iha tempu hanesan, iha África, Diretor Jeral Africa CDC Jean Kaseya koalia katak surtu Ebola iha Kongo no Uganda ne'ebé akontese agora mak pior liu iha istória iha faze ne'e. Surtu ida ne'e kauza husi virus Bundibugyo, ne'ebé la iha vaksina ka tratamentu aprova. Maibe, hanesan ho tick bite, ema barak la hatene katak problema ida ne'e afeta ita hotu.
Tanba sa? Tanba mundu interdependente. Viajen internasionál, komérsiu, no mudansa klimátika halo katak virus sira bele lori di’ak ba fatin seluk. Ita iha Timor-Leste mos tenke prepara an. Hau hanoin katak ita bele aprende husi liña ba artigu kona-ba realidade brutal husi Ebola iha Virunga, ne'ebé hatudu oinsá proteje primatas mos importante ba saúde global.
Suísa nia bonus cultura estraga sistema saúde
Iha parte seluk, Ministra Saúde Suísa Elisabeth Baume-Schneider kritika tiha bonus boot ne'ebé radiologista sira simu. Nia koalia katak kultura bonus ne'e hatudu fraqueza iha sistema saúde. Radiologista sira bele hetan salariu to'o 500% liu doutor jerál. Ida ne'e la justu, maibe tanba sa ita tenke preokupa? Tanba sistema saúde ne'ebé la justu bele lori ba investimentu la efisiente. Osan ne'ebé gasta ba bonus bele uza ba prevenção tick bite ka vaksina Ebola.
Hau haree katak problema tolu ne'e iha ligasaun: ita hotu presiza sistema saúde ne'ebé justu, preparadu ba ameasa foun. Maibe agora, ema barak la koalia kona-ba kustu subar husi sistema ne’ebé la funsiona. Husi risku Ebola iha ospitál to'o tick bite iha ita nia jardín, ita presiza atensaun.
Saida mak bele halo?
Iha nivel individuál, ita bele prevene tick bite ho roupa naruk, repélente, no check korpo. Iha nivel komunidade, ita bele presija ba governu atu investe iha programa prevenção. Hanesan Africa CDC chief koalia, kontinente presiza investe sira nia osan rasik. Liña ida ne’e mos vale ba ita. Ita la bele hein de’it ajuda husi liur.
Aleinde ne’e, ita mos tenke iha konsiensia kona-ba kustu saúde. Artigu husi guia ultimate kona-ba verdade brutal Ebola hatudu katak krize saúde globál barak mai husi investimentu la adekuadu. Iha Suísa, bonus boot ba radiologista sira hanesan espelho ida: ita gasta osan iha fatin la los.
Iha Timor-Leste, ita bele aprende husi esperiénsia sira ne’e. Ita presiza sistema saúde ne'ebé forte, la’ós de’it ba doensa boot hanesan Ebola, maibe mos ba ameasa ki'ik hanesan tick bite. Tanba agora, mundu tomak iha risku. Hau nia istória tick bite ne'e hanesan sinal ida: ita la bele espera tan.
Konklusaun
Lyme disease aumenta, Ebola la iha tratamentu, no bonus radiologista estraga sistema saúde. Tolu ne’e hanesan sintoma ida: ita presiza muda oinsá ita harii sistema saúde. Hau hatudu hela ba ita katak, se ita la halo asa agora, ita sei sofre depois. Hanesan doutor sira koalia, prevenção mak di'ak liu duke kurasaun. Ita hotu iha papel atu joga.