Iha semana ida ne'e, hau lee tiha notísia tolu ne'ebé hanesan la iha ligasaun. Maibe, kuandu hau hanoin kle'an, hau komprende katak sira hotu koalia kona-ba ida ne'ebé hanesan: oinsá sosiedade trata ema ne'ebé vulnerável. Hau sei konta istória ida-idak no mos liga sira.
Istória Aria Thorpe: Labarik Mate no Justisa
Iha Inglaterra, labarik feto ida ho naran Aria Thorpe, tinan 9, mate iha uma antes Natal. Polísia investiga, maibe agora, labarik mane ida tinan 16 hetan livre husi akuzasaun murder. Ne'e fó pergunta barak kona-ba justisa. Tanba sa labarik mane ne'e livre? Hau la iha resposta, maibe ne'e hatudu katak sistema justisa iha komplexu. Haree iha BBC.
Pensaun Sosial iha Madhya Pradesh: Ajuda ba Ema Vulnerável
Iha Índia, governu Madhya Pradesh transferi tiha Rs 203 crore ba ema vulnerável sira - senior citizen, feto ne'ebé la iha laen, ema ho defisiénsia. Total beneficiáriu liu 33.9 lakh. Ne'e hatudu katak governu tenta halo servisu ba sira ne'ebé presiza. Hau hanoin katak programa sira hanesan ne'e importante tebes, hanesan hau koalia tiha iha artigu seluk kona-ba planu finansa ba retiru. Maibe, ema barak pergunta: osan ne'e to'o ka lae? Ita presiza monitorizasaun.
Edukasaun iha Área Remotu: Profeitór 3 ba Estudante 20
Iha Maharashtra, governu desidi tiha atu fo lisensa ba eskola iha área remotu atu iha profeitór tolu ba estudantes 20 de'it. Objetivu: prevene perda edukasaun ba labarik sira iha aldeia. Ne'e desizaun ousadu. Tanba iha área barak, eskola sira iha estudantes uitoan. Ho polítika ida ne'e, governu rekoñese katak labarik sira merese edukasaun hanesan ema iha sidade. Hau hanoin katak iniciativa hanesan ne'e presiza apoiu, hanesan programa $4,500 ba inan sira iha Jackson ne'ebé mos fó suporta ba ema vulnerável.
Ligasaun entre Notísia Tolu Ne'e
Kuandu ita hare notísia tolu ne'e hamutuk, ita bele haree hanesan padraun ida: sosiedade tenta luta ba ema ne'ebé vulnerável - labarik sira, idozu sira, feto sira, ema ho defisiénsia. Maibe, iha problema barak. Justisa la sempre klaru. Programa sosial iha limitasaun. Edukasaun remotu seid duk atinji padraun. Hau hanoin katak ita hotu tenke involve atu asegura katak ema vulnerável la monu. Hanesan artigu seluk kona-ba taxa mortalidade inan iha India hatudu, investimentu saúde mak importante. No mos kona-ba kongelamentu Medicare - ne'e mos afeta ema vulnerável.
Hau husu ita hotu atu hanoin: saida mak ita bele halo hodi tulun sira ne'ebé vulnerável iha ita nia komunidade? La'ós de'it governu mak tenke halo. Ita mos iha responsabilidade.