Loron ikus ne'e, hau lee tiha notisia rua ne'ebé halo hau hanoin kle'an kona-ba saúde: WHO nia diretor Tedros Adhanom Ghebreyesus visita Bunia iha Democratic Republic of Congo, fatin ne'ebé Ebola book hela ho forsa, ho suspeita 1.028 no konfirmasaun 225. Iha tempu hanesan, Clive Davis, figura boot iha mundu música, tenki internadu iha New York tanba infeksaun respiratóriu. Hau sente katak situasaun rua ne'e hatudu hanesan: ita hotu presiza fó atensaun boot ba prevensaun, la'ós de'it iha nível global, maibe mos iha ita nia moris loron-loron.
Saida Mak Ita Bele Aprende Husi Krize Ebola?
Ebola mak vírus ne'ebé perigu liu. Iha DRC, autoridade sira korre atu kontrola book lalais. Hau hanoin katak ita presiza komprende katak prevensaun ne'e la'ós de'it kona-ba kuidadu hospital, maibe mos kona-ba saída ita halo iha uma. Hau hakarak hateten katak ita presiza komprende risku Ebola liu tan iha momentu ne'e, hanesan iha artigu kona-ba momentu krítiku atu komprende risku Ebola. Lição ne'ebé ita bele hetan: hamos liman dala barak, evita kontaktu ho ema ne'ebé iha simtoma, no fó apoiu ba sistema saúde lokál. Maibe, ema barak la hanoin katak prevensaun ne'e importante ba sira nia moris lor-loron.
Infeksaun Respiratóriu Iha Ema Boot — Lição Husi Clive Davis
Clive Davis, ho idade 94, hetan infeksaun respiratóriu ne'ebé halo nia tenki internadu. Ne'e hatudu katak moras respiratóriu bele ataka ema ida ne'ebé forte no famozu. Hau aprende katak ita tenke la hein to'o simtoma sai grave. Ita bele halo prevensaun hanesan: vaksina influenza, vaksina pneumonia, no monitoriza simtoma hanesan tosse, isa boot, no moras iha kakorok. Se ita iha ema ida ne'ebé idade boot iha uma, importante atu lori sira ba check-up regular. Ne'e hanesan realidade kona-ba seguransa sistema saúde ne'ebé ema barak hanoin katak seguru maibe la seguru tiha.
Oinsá Atu Proteje Ita Nia Saúde Agora?
Hau hakarak fahe dika prátiku ne'ebé ita bele aplika agora:
- Reforsa imunidade: han ai-han ho vitamina C, D no zinc. Ita bele hetan husi ai-fuan no modo.
- Vaksinasaun: la'ós de'it vaksina COVID-19, maibe mos vaksina influenza no pneumonia. Buka hatene iha Postu Saúde.
- Ambiente limpa: hamos superfísie sira ho desinfetante, liu-liu iha fatin ne'ebé ema barak.
- Uza maskara: se ita iha simtoma respiratóriu ka bá fatin ne'ebé populadu, maskara ajuda prevene transmissaun.
Hau fiar katak prevensaun mak li'u importante liu duké tratamentu. Tanba ne'e, ita presiza hahu mudansa agora.
Ligasaun Entre Saúde Global no Saúde Pessoál
Ebola iha DRC no infeksaun respiratóriu iha New York hatudu hanesan: mundu ne'e interligadu. Ita nia saúde depende husi sistema saúde global. Hau hakarak hateten katak ita presiza komprende realidade brutál ne'e, hanesan iha guia ultimate kona-ba verdade brutál Ebola no krízis saúde global. No mos, ita bele aprende liu tan husi ligasaun subar entre Ebola, polítika saúde no moras pessoál. Agora mak tempu atu asaun, la'ós de'it hein.
Ita hotu iha Timór-Leste mos bele kontribui. Buka informasaun husi autoridade saúde, no koko halo mudansa ki'ik ne'ebé bele salva moris. Hau desafia ita atu hahu agora: hamos liman dala barak, vaksina, no kuida ita nia sistema imunidade. Tanba saúde la'ós de'it kona-ba ita nia moris, maibe mos kona-ba ema seluk.