Iha loron temperatura aas ne'e, ema barak gosta han hot dog. Maibe, hau iha notísia ida ne'ebé sei halo ita hanoin di'ak. Peskuiza foun husi Physicians Committee for Responsible Medicine hatudu katak 11% de'it ema bele naran risku saude ida husi hot dog. Ne'e duni katak ema barak la hatene katak hot dog no karnê prosesadu seluk iha ligasaun ho kanseiru, liuliu kanseiru kolon.

Iha tempu agora, ita mós hasoru ameasa seluk ne'ebé mai husi Afrika. Iha República Democrática do Congo, Ebola foun nafatin espalla hela. Autoridade saúde sira halai hela atu rastreia ema ne'ebé bele hetan infeksaun iha provinsia foun rua. Ida ne'e akontese tanba isin ida husi feto ne'ebé mate isin rua, ne'ebé lori hosi provinsia ida ba seluk, iha risku boot atu espalla virus. Atualmente, surtu Ebola ne'e afeta ema 1,307 no kauza mate 377.

Risku Subar Liu Husi Hot Dog

Hau nia kolega sira barak la hatene katak hot dog iha risku. Peskuiza hatudu katak 70% ema subestima faktu ne'e. Maibe, Organizasaun Mundial Saúde (OMS) no ajénsia seluk klasifika karnê prosesadu hanesan hot dog, salsixa, no bacon hanesan karsinogénu Grupu 1. Ne'e katak, buat ne'ebé iha evidénsia forte atu kauza kanseiru iha ema. Spesialista sira koalia katak han hot dog regularmente bele aumenta risku kanseiru kolon to'o 18%.

Ita tenke hatene katak hot dog ne'e la de'it hanesan karnê normal. Sira iha nitratu no preservativu seluk ne'ebé, bainhira manas, bele forma kompostu karsinogéniku. Tanba ne'e, hau fiar katak ita hotu tenke konsidera alternativa ne'ebé saudável liu. Hanesan, ita bele subar hot dog ho frango, tofu, ou legumes. Ita mós bele han hot dog de'it iha okazioin espesial, la'ós loron-loron.

Ebola: Ameasa Saúde Global Ne'ebé La Taka

Hanesan ne'ebé hau koalia tiha iha artigu uluk kona-ba krizis saúde global, Ebola sempre sai ameasa ne'ebé subar. Iha Congo, situasaun agora krítiku. Autoridades saúde servisu tiha hela ho laran tomak atu rastreia ema ne'ebé bele hetan virus. Ida ne'e involve kontaktu tracing, izola individu sira, no foti medida prevensaun. Maibe, tanba infraestrutura saúde fraku, risku atu espalla ba provinsia foun sei boot.

Relatóriu husi Ministério Saúde Congo hatudu katak isin husi feto ne'ebé mate isin rua lori hosi Zona Saúde Bikoro ba provinsia Tshuapa no Équateur. Ne'e hanesan rota ne'ebé bele kria kadeia transmisaun foun. Autoridades agora iha preokupasaun boot atu evitar katak virus sei hader ba sidade boot hanesan Kinshasa. Hau mós hatene katak ita hotu tenke atensaun ba situasaun ne'e, tanba Ebola la hatene fronteira.

Hau lee mós artigu kona-ba proteje primatas no oinsá saúde animal ligadu ho saúde umanu. Faktu ne'e hatudu katak ita tenke hola medida integradu atu kontrola surtu.

Oinsá Atu Proteje An Rasik Husi Risku Rua Ne'e

Agora, ita iha risku rua ne'ebé diferente maibe importante: risku husi asaun loron-loron (han hot dog) no risku husi virus global (Ebola). Hau fiar katak ita bele proteje an rasik ho pasu simples sira:

  • Ba hot dog: Redus konsumu. Kaer hot dog hanesan lauk espesial, la'ós hanesan prinsipál. Sosa hot dog organiku ou ho teor nitratu ki'ik. Te'in hot dog ho maneira la sun (exemplu: iha água), tanba sun bele aumenta karsinogénu.
  • Ba Ebola: Sigu informasaun husi autoridade saúde. Se ita viaja ba área afetada, evita kontaktu ho ema ne'ebé doente. Lava liman beibeik. Respeitu medida quarentena.
  • Ba ita nia saúde tomak: Han di'ak, ezersisiu, no halo check-up regular. Ita bele komprende liu tan husi 7 lizoe husi Ebola ne'ebé hatudu oinsá preparasaun importante.

Reflexaun

Hau hanoin katak ita hotu presiza hatene realidade ne'e. La de'it ba sai konsumidor intelijente, maibe mós atu proteje komunidade. Tanba risku hot dog no Ebola hanesan: ema barak la koalia hela kona-ba sira to'o momentu ne'ebé tarde. Agora mak tempu atu halao asaun.

Hau espera katak artigu ne'e ajuda ita hanoin di'ak. Ita bele lee mós informasaun adisional husi WHO no Wikipedia kona-ba processed meat.